Огласи
BANJALUKA – Kulturna baština je duhovna i moralna kičma jednog naroda, te je očuvanje kulturnog nasljeđa, pitanje identiteta, pogotovo srpskog naroda, poručila je ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić.
„Istorijski okvir u kojem živimo nameće nam posebnu odgovornost, kako ovu vertikalu ne bi prekinuli na putu od predaka ka novim pokoljenjima“, istakla je Trivićeva, obraćajući se u Banjaluci na otvaranju naučnog skupa „Nasljeđe i identitet/i/“.
Ona je naglasila da veliku ulogu u podizanju svijesti građana o značaju kulturnog nasljeđa ima aktivno uključivanje javnosti u proces očuvanja baštine – odgovarajućim obrazovanjem i informisanjem o kulturnoj baštini i njenom značaju za afirmaciju kulturnog identiteta.
„Kulturno nasljeđe smo dužni sačuvati, zaštititi i ostaviti budućim generacijama, kao što su nama ostavili naši preci. Ukoliko znamo ko smo, u kojem smjeru se krećemo i šta tačno posjedujemo, tada možemo definisati kulturu našeg društva. Izgradnjom kulturnog identiteta, društvo definiše kulturu“, rekla je Trivićeva.
Ona je izrazila zadovoljstvo što je današnji skup, posvećen fenomenu nasljeđa, obuhvatio mnogo različitih tema o kojima će govoriti eminentni profesori i stručnjaci, a čija će izlaganja biti objavljena po završetku konferencije.
„Vrijednost i značaj te publikacije je višestruka. Zbornik radova, koji je suština i cilj ove konferencije, a čije je objavljivanje planirano tokom iduće godine, značajno će doprinijeti unapređenju struke, ali i definisanju strategije i kulturne politike Republike Srpske“, navela je Trivićeva.
Pisac i redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu Slobodan Vladušić rekao je da je u sadašnjem vremenu veliki izazov sačuvati kulturno i istorijsko nasljeđe srpskog naroda.
„Potrebna je osmišljena kulturna i obrazovna politika sa jedne strane, te omogućiti svakom pojedincu da se bori za sopstveno kulturno nasljeđe kao da je njegovo lično, a ne nacionalno“, rekao je Vladušić novinarima.
On smatra da donošenje zakonskih rješenja za očuvanje ćirilice predstavlja značajan korak, ali da to nije jedini način.
„Smatram da bi država trebalo da podrži i sajtove koji su na ćirilici, ali i da podrži dizajnere koji bi neprekidno proizvodili nove ćirilične fontove i na taj način učinili to pismo savremenim i vizuelno dopadljivim“, rekao je Vladušić.
Redovni profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Ranko Popović rekao je da su nasljeđe i identitet naroda najkrupnija i najšira tema koja se može ticati humanističkih nauka, kao što su etnologija, etnografija, antropogeografija, nacionalna antropologija, nacionalna istoriografija i mnoge druge.
„To je beskrajno more znanja, koje je načelno jako teško ograničiti. Tako da je ovaj skup prilika da se te oblasti, jako srodnih znanja, prožimaju“, rekao je Popović.
(www.palelive.com / Srna)
