U Beogradu promovisana knjiga „Jasenovac i mi“

BEOGRAD – U Beogradu je danas promovisana knjiga „Jasenovac i mi“ – zbirka tekstova različitih autora čiji je priređivač publicista i književnik Vladimir Dimitrijević rekao da je pamćenje temelj svakog naroda i da svako nosi Jasenovac u sebi.

Dimitrijević je, govoreći na predstavljanju djela u Vukovoj zadužbini, ukazao da je i dalje na snazi pokušaj da se Srbima uskrati pravo da se osjećaju kao žrtve.

„Ova knjiga bi trebalo da bude glas onima koji su preživeli tu strahotu. Ali, svako nosi Jasenovac u sebi, zato je i takvo ime knjige. Jasenovac sam ja, i vi, Jasenovac smo svi mi. Nadam se da će ova knjiga biti tek početak i da će se nastavljati pisanje o tome. Svi mi živimo Jasenovac“, istakao je Dimitrijević.

On je naveo da zbirka sadrži kratke i duže tekstove o temi koncentracionog logora istrebljenja Jasenovac, koji su u selu istog imena osnovale vlasti Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ u okupiranoj bivšoj Jugoslaviji za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dimitrijević je ukazao na strahote od 1941. do 1945. godine, gdje su u logoru smrti ubijani Srbi, Jevreji, Romi, kao pravi genocid.

„To je bila takva provala zla da se rečima ne može pojmiti“, rekao je Dimitrijević i dodao da je ključ u istoriografiji Jasenovca, odnosno šta je smisao Jasenovca u srpskoj istoriji.

Na koricama knjige Dimitrijević je zapisao da je elementarno osjećanje i dužnost za razvijanje kulture sjećanja dug, ne samo prema žrtvama već, prije svega, prema budućim generacijama.

„Razumeti prirodu zla znači sprečiti da se ono ponovi, a najopasnije su iluzije i laži. Sve što nam je danas potrebno jeste istina. U ovom trenutku, to znači: razumeti prošlost i trezveno, mirno sagledati sadašnjost. Verujemo da će ova knjiga biti skroman doprinos pamćenju žrtve, bez koga je svako drugo pamćenje nemoguće. Jer, žrtva je temelj zajednice, a, kako je govorio Žarko Vidović, istorijske svesti nema bez svesti o zlu“, zapisano je u knjizi.

Sociolog, politikolog, publicista i politički analitičar Slobodan Antonić rekao je da je Jasenovac bio mjesto pravog kosmičkog bola i užasa, najstrašnije mjesto u srpskoj istoriji, tolike patnje i mučenja.

„Jasenovac je simbol hrvatskog genocida nad Srbima i jedini je uništen logor od svih, tamo nema ništa, samo livada, kao da nikad nije ni postojao“, naveo je Antonić, koji u knjizi „Jasenovac i mi“ potpisuje tekstove – „Ko je napravio Jasenovac – fašisti ili Hrvati?“ i „Trauma Jasenovca“.

On je rekao da je svaka knjiga o Jasenovcu korisna, dragocjena, dobrodošla i napomenuo da kultura zaborava ponovo ubija te nevine ljude, žene, djecu, muškarce.

„Mora uvek biti prisutna kultura sećanja. Prava trauma genocida, jer ti ljudi nisu ubijani zato što su nešto uradili, pogrešili, skrivili, već zbog onoga što jesu, svog porekla, jer pripadaju određenom narodu, zbog toga kako su rođeni“, ukazao je Antonić.

Autor teksta „Jasenovac i naša kultura sećanja“ u ovoj knjizi Marinko Vučinić rekao je da se i danas ovaj zloglasni logor pakla marginalizuje kao tema, oduzima se pravo Srbima na viktimizaciju, stvara se demistifikacija da srpski narod nije toliko patio.

Vučinić je ukazao da tek sada pojedine škole idu na ekskurzije da bi posjetile Jasenovac i nešto naučile, ali da to nije dovoljno, te da je borba za sjećanje danas vezana za političku volju.

„Ako nemamo često govor o tome, ne piše u školskim udžbenicima, onda nemamo ni svest o tome. O čemu onda pričamo? Zato je pitanje Jasenovca definitivno marginalizovano, kao da smo ponovo na samom početku ove priče, nažalost“, napomenuo je Vučinić.

Vučinić je poručio da je Jasenovac srpska borba za identitet i da se na tome mora insistirati.

Izdavač Zoran Kolundžija, osnivač kuće „Prometej“, koji je autor teksta „Jasenovac nikada nije bio tabu tema“, rekao je da bi ova knjiga mogla biti podsticaj za priređivanje nastavka ili serije izdanja sa ovako tragičnom tematikom.

U djelu, čiji je izdavač kuća „Prometej“ iz Novog Sada, nalaze se ozbiljne analize, čak i jedna pjesma, sonet Dragana Hamovića /književnika/, prenosi Tanjug.

Mišljenja i tekstove u ovom zborniku potpisuju: Nikola Živković, Milomir Stepić, Milo Lompar, Stefan Karganović, Dragiša Bojović, Dragan Hamović, Milan Ružić, Vladimir Umeljić, Srđan Volarević, protojerej-stavrofor Stojiljko N. Kajević, Dejan Mirović, Jovan Pejin, Zoran Čvorović, Aleksandar Lazić, Vladimir Dimitrijević, Slobodan Antonić, Nikola Milovančev, Slavica Garonja Radovanac, Marinko Vučinić, Miloš Ković i urednik Zoran Kolundžija.

(www.palelive.com / Srna)