Огласи
BANJALUKA – U Republici Srpskoj su u prva tri mjeseca ove godine prijavljena četiri slučaja meningitisa i svi su klasifikovani kao bakterijski meningitis nepoznatog uzročnika, dok nije bilo slučajeva sa smrtnim ishodom, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske navode da je u 2022. godini prijavljeno šest lica oboljelih od meningitisa, od kojih je kod dva uzročnik bio meningokok, tri su bila virusnog porijekla, dok je kod jednog bio bakterijski meningitis nepoznatog uzročnika.
Načelnik Službe za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Nina Rodić Vukmir rekla je da je uobičajeni virusni meningitis, koji pogađa ljude mlađe od 30 godina, blaži i javlja se češće od bakterijskog, dok se 70 odsto infekcija javlja kod djece mlađe od pet godina i najčešće je enterovirusnog porijekla.
„Druge su vrste virusnog meningitisa rjeđe, ali i ozbiljnije. Meningokok, koji je uzročnik bakterijskog meningitisa, nalazi se u nosu i ždrijelu kod pet odsto ljudi, a samo mali broj obolijeva“, rekla je Vukmirova povodom Svjetskog dana borbe protiv meningitisa.
Vukmirova je rekla da se meningokokni meningitis može pojaviti u epidemijama u zatvorenim grupama, na primjer, školama, domovima i slično, te ukazala da je pneumokok, opet, najčešći uzrok meningitisa kod odraslih.
„Upala ovojnica obično izaziva simptome kao što su glavobolja, groznica i ukočen vrat. Ostali simptomi koji se mogu javiti su osjetljivost na svjetlo /fotofobija/, promijenjeno stanje svijesti /preosjetljivost, nemir, smetenost, pospanost, koma/, zatim bolovi u vratu i mišićima, poremećaj govora i drugi“, pojasnila je Vukmirova.
Ona je rekla da su kod male djece, u dobi od tri mjeseca do dvije godine, simptomi manje predvidivi.
„Povišena temperatura, povraćanje, iritabilnost, grčevi u tijelu, neutješan plač i napetost fontanele najčešći su simptomi, a kočenje vrata može i izostati. U nekim slučajevima bolest prolazi bez liječenja u okviru nekoliko nedjelja“, pojasnila je Vukmirova.
Vukmirova je rekla da je, sa druge strane, za teška stanja opasna po život neophodno hitno bolničko liječenje, dok članovi porodice i bliski kontakti oboljelog od meningokoknog meningitisa primaju antibiotsku profilaksu.
„Briga o zdravlju, primjena lične higijene, dobrih higijenskih navika u životnom i radnom prostoru i sprovođenje imunizacije /protiv uzročnika meningokoka, pneumokoka i haemofilus influence B/ mogu dugoročno spriječiti pojavu ovog oboljenja“, ukazala je Vukmirova.
Vukmirova kaže da meningitis svake godine pogađa više od milion ljudi širom svijeta, a procjenjuje se da jedna od pet osoba koje su preživjele bakterijski meningitis razvije jednu ili više posljedica.
„Meningitis je potencijalno smrtonosna bolest koja uzrokuje upalu ovojnica koje okružuju mozak i kičmenu moždinu“, rekla je Vukmirova.
Ona je istakla da je Svjetski dan borbe protiv meningitisa – 24. april posvećen podizanju globalne svijesti o meningitisu kao opasnoj zaraznoj bolesti od koje može oboljeti bilo ko.
Vukmirova je rekla da je pod pokroviteljstvom Konfederacije organizacija za meningitis jednodnevna kampanja izvrsna prilika za ljude širom svijeta da prošire svoje znanje i svijest o znakovima i simptomima bolesti i dostupnim efikasnim vakcinama.
„Cilj je da se istakne važnost dijagnoze, liječenja, prevencije i poboljšanja podrške onima koji se suočavaju sa potencijalno opasnim posljedicama ove smrtonosne bolesti“, navela je Vukmirova.
Ona je istakla da su se globalnom mapom Svjetske zdravstvene organizacije „Pobijediti meningitis do 2030“ zemlje obavezale da eliminišu epidemije bakterijskog meningitisa, smanje slučajeve obolijevanja od bakterijskog meningitisa koji se može spriječiti vakcinama za 50 odsto i smrtnost za 70 odsto, te da smanje invaliditet i poboljšanje kvaliteta života osoba koje su preživjele meningitis.
(www.palelive.com / Srna / Foto: Arhiva/GS)
