Огласи
UŽICE – Vrijedna kolekcija dokumenata koja svjedoče o sponama Sarajeva i Užica večeras je kroz izložbenu postavku „Sarajevo i Užice – istorija neraskidivih veza“ prikazana u Istorijskom arhivu Užice, u organizaciji Arhiva BiH.
Direktor Arhiva BiH i koautor izložbe Danijela Mrda rekla je Srni da je u dijelu izložbe posvećenom prugi Užice-Sarajevo moguće vidjeti fotografije tunela u Šarganu i most na Drini sa koga se pruga na jednu stranu račva ka Beogradu, a sa druge prema Priboju.
„Uz ove fotografije snimljene 1930. godine nalazi se i dozvola ruskom emigrantu Petru Tereščenkovu za prodaju novina na užičkoj željezničkoj stanici“, navela je Mrda.
Ona je istakla da su vodili računa da izložbeni dokumenti opišu i važne događaje u Sarajevu koji su uticali na život u užičkom kraju, tako da je dio postavke posvećen austrougarskoj okupaciji Bosne 1878. i Sarajevskom atentatu.
„Prvi put u Srbiji prikazaćemo široku lepezu dokumenata, između ostalog kartu škola Drinske banovine koju ostavljamo na poklon Istorijskom arhivu Užice. Imamo i važne dokaze o migraciji stanovništa iz hercegovačkih gradova u Užice“, navela je Mrda.
Mrda je istakla da je prva fabrika sukna i vunene robe u Sarajevu počela sa radom 1890. godine, a njen vlasnik zvao se Muhamedaga Užičanin.
Mrda je napomenula da su dragocjena svjedočanstva o njemu, industrijalcu porijeklom iz Užica, sačuvana u Arhivu BiH i uz niz drugih dokumenata o tijesnim vezama Užica i Sarajeva je uvrštena u ovu izložbu koja do sada nije vidjela svjetlost dana.
Mrda je istakla da je bliskost Užica i Sarajeva posebno osnažena 1929. godine stvaranjem Drinske banovine, administrativne jedinice Kraljevine Jugoslavije čije sjedište je bilo u Sarajevu. Banovina je obuhvatala dijelove zapadne Srbije i istočne Bosne, a prostirala se na 27.845 kvadratih kilometara i po osnivanju je imala 1.534.739 stanovnika.
Prema njenim riječima, Sarajevo i Užice su kako u novijoj istoriji, tako i u periodu s kraja 19. i početkom 20. vijeka bili isprepleteni različitim vezama od trgovačkih, preko poljoprivrednih, ekonomskih, političkih i drugih.
„Posebna vrsta veze je bogata građa iz perioda Drinske banovine koju imamo u Arhivu BiH, a tiče se užičkog kraja. Bila nam je velika čast i zadovoljstvo istražiti naše fondove iz nekoliko različitih odjeljenja i probrati adekvatnu dokumentaciju koja će na lijep način prikazati život Sarajlija i Užičana u vrijeme Drinske banovine, odnosno Kraljevine Jugoslavije“, istakla je Mrda.
U Fondovima Arhiva BiH, a vezano za istoriju Užica, čuva se projekat fabrike oružja i municije, današnjeg „Prvog partizana“, podaci o izgradnji gradske klanice, o suzbijanju štitaste vaši u voćnjacima, instalaciji električne rasvjete u banovskom voćnom rasadniku u Čajetini, podizanju crkava u Jelendolu i Šljivovici, užičkom Domu narodnog zdravlja i Dispanzeru za tuberkulozu.
Na izložbi, čiji hronološki opseg nije striktno određen, kroz fotografije i zapise su predstavljene aktivnosti užičkih udruženja – Radničkog sportskog kluba „Sloboda“, Užičke streljačke družine, Kola srpskih sestara i mnogih drugih društava koja su u to vrijeme bila značajan činilac društvene svakodnevice, ne samo Užica, već i šire.
Otvaranju izložbe prisustvovali su, na poziv domaćina, zamjenik gradonačelnika Istočnog Sarajeva Slobodan Amović, kao i dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović, koji je recenzent izložbe.
Izložba će biti postavljena do kraja maja.
(www.palelive.com / Srna)
