SARAJEVO – Stručnjak za bezbjednost DŽevad Galijašević ocijenio da sve učestalije tvrdnje bošnjačkih političara da su spremni za sukob nisu bez utemeljenja jer Bošnjaci u legalnom i nelegalnom posjedu imaju nekoliko puta više naoružanja nego Srbi i Hrvati zajedno.
Galijašević je u izjavi Srni rekao da to indirektno potvrđuje i posljednji izveštaj OEBS-a za BiH u kojem se upozorava da se BiH i dalje bori sa velikim brojem malog oružja i lakog naoružanja u ilegalnom posjedovanju, kao i velikim količinama viška i starog oružja, municije i eksploziva i minsko-eksplozivnih sredstava.
Godinama unazad, kaže, višestruko raste i broj registrovanog ličnog naoružanja u Federaciji BiH /FBiH/, posebno u kantonima gde su Bošnjaci većina.
„Bošnjaci u legalnom i nelegalnom posjedu imaju nekoliko puta više oružja u odnosu na Srbe i Hrvate zajedno i to su podaci SIPA i OBA koji su pod embargom upravo Bošnjaka jer oni rukovode ovim službama“, tvrdi Galijašević.
Istovremeno, dodao je, Bošnjaci pod svojom kontrolom, još od 1995. imaju i šest fabrika namjenske industrije u kojoj se proizvodi sve, od automatskog oružja do haubica i municije svih kalibara, a druga dva entiteta nemaju nikakvu mogućnost kontrole ili uvida ni koliko se proizvodi, niti koliko se proda.
Galijašević je napomenuo da fabrike namjenske industrije u BiH rade u tri smjene, a da je prema zvaničnim podacima FBiH 2019. godine izvezla oružja u vrijednosti 150 miliona evra, za 30 miliona evra više nego godinu ranije.
„Riječ je o granatama i municiji kalibra od 5,56 do 155 milimetara gdje se kao naručioci navode Saudijska Arabija, Egipat i Turska, ali je ogromno pitanje ko je zapravo krajnji kupac i da li je riječ o pravim ciframa“, navodi Galijašević.
Tu tvrdnju potkrepljuje slučajem iz 2002. godine koji nikada nije razjašnjen, navodeći kako je u istočnom, bošnjačkom dijelu Mostara, Sfor na tri lokacije pronašao čak 9.000 minobacačkih granata kalibra 120 milimetara.
„Vođen je sudski postupak, ali nikada se nije došlo do odgovora čije su to bile granate i šta se sa njima planiralo. Ta priča je gurnuta pod tepih i više nikada nije pokretana“, objašnjava Galijašević.
On je podsjetio na podatke iz 2020. godine da ima oko 11.000 tona municije i eksploziva i više od 67.000 komada oružja različitog kalibra, od kojih su neki stariji od 40 godina, te da je smješteno u 15 skladišta širom zemlje.
Galijašević je rekao da je u izvještaju skrenuta pažnja da neadekavtno i nesigurno skladištenje municije i naoružanja predstavlja ozbiljan bezbjednosni rizik za BiH i širu regiju u smislu slučajne detonacije, krađe i širenja za upotrebu u kriminalne svrhe, uključujući terorizam.
On upozorava da niko ništa ne radi o pitanju obezbjeđenja skladišta, te podsjeća da je iz skladišta „Pazarić“ ukradeno 25 najsavremenijih, potpuno novih pištolja, a do danas nije otkriveno ni ko ih je ukrao, ni gdje su završili.
„Očigledno je nekome, a tu mislim na političare iz Sarajeva, cilj da ti vojni magacini budu slabo osigurani i predstavljaju najslabiju tačku sistema. Da li ikome može biti logično da je skladište u Pazariću u blizini migrantskog centra u Blažuju, a većina tih migranata su zapravo poraženi borci takozvane Islamske države i drugih organizacija koje nimalo slučajno nisu stigle do Bosne, već su za tu rutu imale vrhunsku logističku pomoć“, zaključio je Galijašević.
(www.palelive.com / Srna)