SARAJEVO – Porodice ubijenih pripadnika JNA u Sarajevu, zvaničici iz Republike Srpske i predstavnici udruženja proisteklih iz proteklog rata uz velike mjere obezbjeđenja stigli su u Dobrovoljačku ulicu, mjesto gdje se prije 31 dogodinu dogodio zločin nad vojnici.
Učesnici obilježavanja 31 godina od zločina paravojnih muslimanskih formacija i radikalnih islamista u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, polažu cvijeće i pale svijeće na mjestu događaja.
Prisutni su predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac, ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić, izaslanik srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH Boško Tomić.
Tu je i poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić i Miroslav Vujičić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić.
Među onima koji su došli da obilježe ovaj događaj i neki preživjeli akteri ovih zbivanja prije 31 godinu.
Prethodno je služen parastos ubijenim vojnicima u crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima u Istočnom Sarajevu.
Nakon mirne šetnje i polaganja cvijeća u Dobrovoljačkoj, povratak u Istočno Sarajevo je predviđen u 11.50 časova.
Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane RBiH i paravojnih muslimanskih formacija kojima su komandovali predratni kriminalci.
Dana 2. maja 1992. godine oko 11.30 časova, oko 200 pripadnika jedinica teritorijalne odbrane tzv. RBiH i „Zelenih beretki“, među kojima su bili Sakib Puška, Jusuf Juka Prazina, Emin Švrakić i drugi, kao i jedinica kojima je komandovao sarajevski kriminalac Ismet Bajramović Ćelo, držali su u blokadi, a potom izvršili i napad na Dom JNA u Sarajevu, otvarajući vatru iz cjelokupnog raspoloživog naoružanja.
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.
Za samo nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključili struju, vodu i telefone.
Pred Sudom BiH, 21. septembra prošle godine počeo je pretres u predmetu koji se vodi protiv Ejupa Ganića i još devetorice nekadašnjih vojnih i policijskih funkcionera za zločine u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine u Sarajevu.
Osim Ganića, optužnica, koja je podignuta 27. aprila, tereti i Zaima Backovića, Hamida Bahtu, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušinu, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića, te Mahira Žišku.
(www.palelive.com/Srna)