Огласи
NEVESINJE – Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković na obilježavanju 148 godina od početka ustanaka u Hercegovini – Nevesinjske puške pozvao je na srpsko jedinstvo i sabornost.
„Sabornost i zajedništvo nam je više nego potrebna u ovom momentu. Ovo su možda, a istorija će da kaže, nimalo lakša vremena nego što su bila prije 148 godina. Samo što je drugo pakovanje i drugi izvršioci, ali iste su namjere ostale. Zato pozivam našu braću iz Srbije i Crne Gore i gdje god živjeli da se ujedinimo. Možemo da imamo o nekim pitanjima različite stavove, ali po pitanju očuvanja naše slobode i identiteta moramo da budemo zajedno“, poručio je Višković.
On je naglasio da se samo tako možemo osigurati da borba predaka ne bude uzaludna.
„Moramo da čuvamo naše jedinstvo i našu sabornost. Nema slobode za srpski narod, neće nam je niko drugi podariti, ako se sami za to ne izborimo. Ako ne zna šta je bilo u prošlosti teško da taj narod može da kreira i svoju budućnost“, ukazao je Višković.
On je dodao da je zbog toga važno da je u Nevesinju danas i Srbija i Crna Gora i da zajedno obilježavaju ovaj datum.
„Pred nama je veliki jubilej, 150 godina od Nevesinjske puške. Ovdje nemamo predstavnike Vlade Crne Gore, nažalost, ali imamo načelnike opština, koji su takođe rekli da će u ime lokalnih zajednica učestvovati da povodom tih 150 godina bude poslata značajno veća poruka i da se ovdje okupi desetine hiljada ljudi“, rekao je Višković.
On je naveo da mnogi mladi ljudi danas ne znaju mnogo o Nevesinjskoj pušci.
„Moramo stvoriti ambijent i uslove da se ovdje održavaju istorijski časovi i da dolaze mladi ljudi ne samo iz Srpske, već i iz Srbije i Crne Gore i da ono što su naši preci uradili prije 148 godina mi prenesemo. To je naša obaveza i da mladi ljudi ne dozvole da se ovaj događaj zaboravi“, poručio je Višković.
Višković je naglasio da su iz Nevesinja prije 148 godina otišle poruke koje su jednu moćnu imperiju toga vremena bacile na koljena.
On je naveo da su Srbija i Crna Gora dobile nezavisnost ili državnost, a da Srbi iz Hercegovine, ustanici, nisu ostvarili svoj cilj.
„Imali su želju da se ujedine sa Srbijom i Crnom Gorom. Moćnici toga vremena nisu im dozvolili. Promijenio se okupator. Umjesto Otomanske imperije došla je Austrougarska, ali moramo znati da je Nevesinjska puška bila početak kraja Otomanske imperije i to poslije 500 i više godina vladavine. Naši preci iz Nevesinja poslali su Otomansku imperiju u prošlost“, zaključio je Višković.
Prva Nevesinjska puška bio je ustanak podignut u mjestu Krekovi u opštini Nevesinje 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.
To je vremenom preraslo u srpsko-turski rat. Ubrzo je došlo do Berlinskog kongresa 1878. godine kojim su Srbija i Crna Gora dobile nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austrougarska dobila pravo da na 30 godina okupira BiH.
Druga Nevesinjska puška, poznatija kao Uloški ustanak, izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.
Nevesinjska antifašistička puška predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udružnje kod Nevesinja.
Ovaj oružani otpor fašističkom okupatoru se u trećoj knjizi Otadžbinskog rata Rusije pominje kao prvi antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi, ali ga komunističke vlasti bivše Jugoslavije nisu proglasile za Dan ustanka protiv okupatora.
Obilježavanje organizuju odbori vlada Republike Srpske i Srbije za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
(www.palelive.com/Srna)
