Zabrinjavajuće da se stradanje vojnika JNA i danas obilježava pod policijskom pratnjom

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva LJubiša Ćosić izjavio je Srni da, da daleko više od onoga što se dogodilo prije 31 godinu u Dobrovoljačkoj ulici, kada su ljudi stradali u ratu, zabrinjava da danas oni koji žele da obilježe mjesto stradanja u Sarajevu – to moraju da čine pod jakom policijskom pratnjom.

On je upitao da li je moguće da mora biti ovoliko policije, ako se dvije strane – srpska, koja kaže da je bio zločin, a druga koja tvrdi da je branila grad, ne mogu dogovoriti da kažu da će poštovati istinu jednih i drugih.

„To govori jedno – da definitivno budućnost BiH ne postoji i da je ovo vrijeme u kojem ćemo morati razgovarati o drugim oblicima suživota“, rekao je Ćosić.

Ćosić se pita o kakvom se zajedničkom životu u BiH govori ako je neophodno da ovoliki broj policajaca obezbjeđuje 100 do 150 ljudi da obilježi ovaj datum i ako Sarajevo nije u stanju da jednom pločom ili bilo čim obilježi i uvažava ovo mjesto stradanja.

„O kakvom zajedničkom životu, državi i pomirenju pričamo? Oni koji žive u Sarajevu su svjesni da je ovo nemoguća država i nemogući projekat. Daleko je bolje živjeti jedni pored drugih, u razdvojenim okolnostima, nego se nastaviti patiti“, rekao je Ćosić.

On je rekao da ljudi odlaze iz ove zemlje jer se pokazuje da ne može da funkcioniše, što je pokazao i današnji dan.

„Postoje i mjesta u Republici Srpskoj na kojima su neki ljudi ubijeni. Od toga ne treba bježati i, koliko znam, kada ljudi iz Federacije BiH /FBiH/ dolaze na ta mjesta da obilježe stradanje – nikada to ne bude pod ovolikom policijskom pratnjom, nego dođu sami, što govori o tome koliko je tolerantna Republika Srpska, a koliko Federacija“, ukazao je Ćosić.

Ćosić je napomenuo da potpuno drugačiji pogledi na prošlost, koji opredjeljuju budućnost, za rezultat imaju potpuno nemoguću državu.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva je u delegaciji Republike Srpske danas u Sarajevu obilježio 31 godinu od zločina u Dobrovoljačkoj ulici nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA.

„To je bila prilika da obiđemo to mjesto u centru Sarajevu gdje su paravojne formacije napale kolonu JNA koja je izlazila iz Sarajeva“, rekao je Ćosić.

On je naveo da danas ljudi u FBiH pokušavaju predstaviti i svoju javnost uvjeriti da je bilo riječi o borbenoj koloni koja je, na neki način, pokušala nekoga da napadne.

„Jasno je kao dan i svi su to rekli, postoje snimci o kretanju kolone i o tome kako je bila usmjerena. Jasno je da bila mirnodopska kolona koja se povlačila iz Sarajeva. Svi koji su napali kolonu i napali vojnike 2. i 3. maja 1992. godine do dana današnjeg nisu odgovarali“, istakao je Ćosić.

Ćosić je rekao da Tužilaštvo BiH pokušava neprestano da osvježi i otvara nove predmete, te da se sve razvlači do vremena kada će oni koji su nalogodavci biološki da nestanu sa ovog svijeta.

„Onda je moguće da će neko reći kako je trebalo nekoga presuditi“, napomenuo je Ćosić.

Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane RBiH i paravojnih muslimanskih formacija kojima su komandovali predratni kriminalci.

Dana 2. maja 1992. godine oko 11.30 časova, oko 200 pripadnika jedinica teritorijalne odbrane tzv. RBiH i „Zelenih beretki“, među kojima su bili Sakib Puška, Jusuf Juka Prazina, Emin Švrakić i drugi, kao i jedinica kojima je komandovao sarajevski kriminalac Ismet Bajramović Ćelo, držali su u blokadi, a potom izvršili i napad na Dom JNA u Sarajevu, otvarajući vatru iz cjelokupnog raspoloživog naoružanja.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.

Za samo nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključili struju, vodu i telefone.

Pred Sudom BiH, 21. septembra prošle godine počeo je pretres u predmetu koji se vodi protiv Ejupa Ganića i još devetorice nekadašnjih vojnih i policijskih funkcionera za zločine u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine u Sarajevu.

(www.palelive.com/Srna)