Огласи
FOČA – Na ostrvu Brioni na rijeci Ćehotini kod Foče danas je održana konferencija „Gastro susreti“ čiji je cilj promocija gastronomije kao sastavnog dijela turističke ponude.
Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Dragica Kovač istakla je da su ovakvi susreti prilika da se prezentuju domaća jela i pića, kao i da domaći proizvođači unaprijede ponudu putem predavanja i razmjene iskustava.
„Foča nije slučajno izabrana za mjesto okupljanja, jer ova opština ima izuzetnu gastro ponudu, kao i sve vidove turizma – ekoturizam, omladinski, festivalski, avanturistički, a sve se to nudi kroz Nacionalni park `Sutjeska` i rafting Drinom i Tarom, ali i druge atraktivne destinacije“, rekla je Kovačeva.
Ona je napomenula da gastro turizam ima značajnu ulogu u cjelokupnoj turističkoj ponudi.
„Mi u Srpskoj treba da iskoristimo bogatstvo naše nacionalne kuhinje, tradicije i kulture, da predstavimo Srpsku u što boljem svjetlu kao turističku destinaciju u regionu i širom svijeta“, naglasila je Kovačeva.
Direktor Turističke organizacije Republike Srpske Nada Jovanović ističe da turisti uvijek žele da probaju nešto novo i drugačije, da ponesu nove ukusu i mirise.
„Želimo da pokažemo šta imamo, ali u isto vrijeme da spojimo naše proizvođače sa pružaocima usluga u turizmu, sa hotelijerima, restoraterima, da se ono najbolje što imamo nađe u restoranima. Naravno da mora postojati internacionalna kuhinja, ali nacionalna kuhinja je ono zbog čega turisti dolaze“, rekla je Jovanovićeva.
Ona je napomenula da u Srpskoj trenutno postoje samo dva ozvaničena proizvoda tradicionalne kuhinje sa pečatom „slou fud“, a to su grah poljak iz Hercegovine i kukuruz bjeličac iz Krajine.
„Treba nam što više takvih proizvoda. Takođe, na ovim susretima želimo da istaknemo važnost ljudskih resursa, šta je to što imamo, gdje griješimo, šta treba da popravimo da bi usluga u restoranima, seoskim domaćinstvima, hotelima imala upravo ono naše autohtono domaće“, navela je Jovanovićeva.
Ona je dodala da se obično kaže da hrana nije skupa, a da je skupa usluga, te da se mora podići kvalitet pružanja usluga.
Jedan od predavača, profesionalni kuvar i profesor u Ugostiteljsko-turističkoj školi u Banjaluci Predrag Tošić kaže da su gastro susreti prilika da se ugostiteljima i svim turističkim radnicima prezentuje način usluge.
„Nažalost, ponuda u našim restoranima pretežno se svodi na internacionalnu kuhinju, a naše najveće bogatstvo je domaća nacionalna kuhinja i zato ovim predavanjem hožemo da ukažemo na prednosti onoga što mi možemo da ponudimo. Ministarstvo je započelo ovu priču i vjerujem da će istrajati dok ponuda domaćih jela ne bude zastupljena bar od 50 do 60 odsto“, rekao je Tošić.
On je napomenuo da iskustva govore da su turisti najmanje spremni da smanje troškove koje su predvidjeli za hranu, što govori koliko je to značajan segment ponude.
Gastro susreti okupili su izlagače iz više opština Hercegovine, Gornjeg Podrinja i Krajine.
Maja Kokolj, tehnolog „Hercegovačke kuće“ iz Trebinja kaže da su sve ono po čemu je Hercegovina prepoznatljiva, kada je riječ o hrani i piću, objedinili pod jedan krov.
„U `Hercegovačkoj kući` je više od 90 domaćinstava koja se bave proizvodnjom hrane i pića. Osim džemova, sokova, likera, ajvara, tu možete naći vino, rakiju, kozmetičke preprate, jer je Hercegovina bogata ljekovitim biljem. Svi proizvodi se analiziraju u Institutu za javno zdravlje grada Trebinja, radi se mirkobiološka i fizičko-hemijska analiza hrane“, rekla je Kokolj.
Velinka Stanojević iz Foče poznata je po proizvodima od borovnice, maline i drugih planinskih plodova. „Proizvodnja je tradicionalna – sve je prirodno, bez konzervansa i proizvodi su izuetno traženi“, rekla je Stanojevićeva.
Danica Bartulić iz Zadruge „Danica“ iz Laktaša kaže da likere, vina i rakije spravljaju po tradicionalnim receptima. „Imamo i zimnicu od našeg povrća i voća, napravljenu onako kako su to naše bake radile“, rekla je Bartulićeva.
Vanja Milošević Đoković iz ljubinske firme „Farmavit“, koja prerađuje bijeli luk, kaže da su po ovoj proizvodlji jedinstveni na Balkanu.
„To je pretežno manuelna proizvodnja. Imamo tri tipa marinada sa različitim začinima, zatim pastu od bijelog luka koja se koristi kao namaz ili zamjenu za bijeli luk prilikom kuvanja i kiseli bijeli luk, nešto na šta ljudi ovdje nisu navikli. Trenutno radimo na proširenju proizvodnje i prezadovoljni smo“, rekla je Đokovićeva.
(www.palelive.com / Srna)
